Ogranak Matice hrvatske u Sisku - izvješća

Obilježavanje 100. obljetnice smrti Antuna Radića

Ogranak Matice hrvatske u Sisku i Kulturni centar braće Radić organizirali su 6. lipnja  obilježavanje 100. obljetnicu smrti Antuna Radića, hrvatskog književnika, publicista, političara i etnologa, rođenog Desnom Trebarjevu 11. lipnja 1868. godine, koji je preminuo 10. veljače 1919. u Zagrebu.  Predavanja su održali Damir Zorić, Božidar Petrač i Anđelko Akrap.

Dr.sc. Damir Zorić,  gospodarski tajnik Matice hrvatske, izlagao je temu Antun Radić kao utemeljitelj hrvatske etnografijeBožidar Petrač, književni tajnik Matice hrvatske osvrnuo se na radićev rad U Matici hrvatskoj s predavanjem  Antun Radić kao tajnik Matice hrvatske 1902.-1909. i  prof.dr.sc. Anđelko Akrap, potpredsjednik Matice hrvatske  istaknuo je u svom predavanju   i danas aktualnu temu  demografije koja je bila  prisutnu u  Radićevo vrijeme kroz predavanje  Antun Radić i demografske prilike početkom 20. stoljeća.

Kroz zanimljiva predavanja uvaženih gostiju pokazana je širina  djelovanja Antuna Radića koji je u Zagrebu i Beču studirao je slavistiku te postao doktor znanosti. Govorio je osam stranih jezika. Kao srednjoškolski profesore predavao je u Osijeku, Požegi, Varaždinu i Zagrebu. Njegova sabrana djela obuhvaćaju 18 knjiga, a zaslužan je za sjajne prijevode ruskih klasika: Puškina, Gogolja, Turgenjeva i Tolstoja.

Kao urednik Akademijina Zbornika za narodni život i običaje južnih Slavena (1897-1901) i autor studiozne, opširne i programatske „Osnove za sabiranje i proučavanje građe o narodnom životu“ smatra se utemeljiteljem hrvatske etnografije.

Njegova shvaćanja o kulturi, koja su bila usko povezana s etnološkom djelatnošću, postala su idejna podloga budućeg političkoga djelovanja. Smatrao je kako seljaštvo mora postati politički subjekt i zbog toga je prije 120 godina – 1899. godine – pokrenuo list “Dom” namijenjen hrvatskim seljacima. U tom je listu objavio mnoštvo članaka kojima je informirao seljake o raznim temama iz gospodarstva, kulture, prosvjete, zdravstva, povijesti i politike.

Godine 1901. preuzima tajničku dužnost u Matici hrvatskoj koju obnaša do 1909. sudjelujući u bespoštednom književnom sukobu protiv "mladih", skupa s predvodnicima »starih« Đurom Arnoldom, Vjekoslavom Klaićem i Albertom Bazalom s kojima osniva i uređuje Matičin časopis Glas Matice hrvatske.

Zastupnikom u Hrvatskom saboru je postao 1910. godine, dobivši danas nevjerojatnih 93 posto glasova u svojoj izbornoj jedinici. U hrvatskom Parlamentu se posebice zalagao za reformu lokalne uprave kao i za obrazovnu reformu – teme koje su i danas u živom interesu hrvatske javnosti.

Predavanja su organizirala uoči 11. lipnja kada su rođeni braća Radić, a taj je dan i spomen dan  Županije Sisačko-moslavačke pa je ovaj događaj uveličala i predsjednica Skupštine SMŽ Ivanka Roksandić i  načelnik općine Martinska Ves  Stjepan Ivoš.

(Đurđica Vuković)

slika


Ogranci

Arhiva