Ogranak Matice hrvatske u Petrinji - izvješća

In memoriam – Ivica Golec, predsjednik Ogranka MH u Petrinji (23. travnja 1943–13. kolovoza 2017)

Ivica Golec (Petrinja, 23. travnja 1943–Petrinja, 13. kolovoza 2017) bio je hrvatski povjesničar, znanstvenik, istraživač, društveni djelatnik i publicist, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Petrinji, član Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja i pročelnik Zmajskog stola u Sisku, počasni član Hrvatskog pjevačkog društva Slavulj.

slika

Ivica Golec rođen je u Petrinji, osnovno i srednje školovanje završio je u rodnom gradu, a pravo je diplomirao u Zagrebu 1967. Radio je kao pravnik u privredi od 1968. do 1972. u Medicinskom centru u Petrinji, ali je zbog djelatnog rada u upravnom odboru petrinjskog ogranka Matice hrvatske 1971. morao prijeći na rad u Hidrotehnu Zagreb, odnosno Hidroput Sisak (1972–1990).

Tijekom 1970. i 1971, u jeku Hrvatskog proljeća, bio jedan od pokretača osnivanja Ogranka Matice hrvatske u Petrinji i sudjelovao u izradi izdavačkog programa orijentirana na zavičajnu povijest Petrinje i cijele ondašnje sisačko-moslavačke regije. Početkom demokratskih promjena u Hrvatskoj (1990) počinje raditi kao arhivist-istraživač u Državnom arhivu Sisak, a od 1994. zaposlen je u Hrvatskome institutu za povijest u Zagrebu.

Znanstveni stupanj doktora povijesnih znanosti stekao je 1996. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu obranom disertacije Vojni komunitet Petrinja (Militär Communität Petrinia 1765– 1881). Radio je na projektima Vojna krajina – društveno-kulturni integracijski procesi i nacionalni identitet te Politički život u hrvatskom društvu od 1840-ih do 1940-ih godina. Ivica Golec poglavito je istraživao i proučavao gospodarske, kulturne i političke teme vojnokrajiške povijesti (1765–1881), ali i teme iz povijesti bivšega krajiškog prostora nakon razvojačenja (1881) do 1914, s posebnim naglaskom na Petrinju i Bansku krajinu odnosno Banovinu. Od 1996. do 2006. predavao je hrvatsku povijest na Visokoj učiteljskoj školi u Petrinji. U zvanje docenta izabran je 1999. Znanstvenim i stručnim radovima, novinskim člancima i sudjelovanjem u radijskim i televizijskim emisijama sustavno je promicao značajke vojnokrajiške povijesti, ali i problematiku opće hrvatske povijesti potkraj 19. i početkom 20. stoljeća.

Najvažnija djela dr. Goleca jesu: Tiskarstvo, izdavaštvo i knjižarstvo Petrinje (1881–1991), Povijest grada Petrinje (1204–1592–1992), Petrinjski biografski leksikon, Povijest školstva u Petrinji (1700–2000), Vojni komunitet Petrinja kao gospodarsko i prosvjetno kulturno središte Banske krajine (1777–1871), Hrvatsko pjevačko društvo Slavulj, Gradska limena glazba Petrinja (1808–2008), Hrvački športski klub Gavrilović (1948–2008), 100 godina nogometa u Petrinji (19102010), Povijest grada Petrinje (1204–1592–2014) te Razvoj novčanih zavoda na području današnje Sisačko-moslavačke županije (1860–1945). Također treba spomenuti stotinjak znanstvenih, stručnih i preglednih radova i novinskih članaka u časopisima, zbornicima, leksikonima, periodici.

Ivica Golec bio je član Hrvatskog arhivskog društva, Društva za hrvatsku povjesnicu, Arheološkog društva Siscia, Matice hrvatske (predsjednik Ogranka u Petrinji), Društva hrvatsko-slovačkog prijateljstva u Zagrebu, Braće Hrvatskoga Zmaja, počasni član Hrvatskoga pjevačkog društva Slavulj te stalni suradnik Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, aktivan u izradi Hrvatskog biografskog leksikona, kojem je dao dragocjene priloge.

Njegove knjige višestruko su nagrađene Zlatnom poveljom Matice hrvatske. Od brojnih priznanja koje je Golec primio za rad na promicanju i populariziranju hrvatske povijesti izdvajamo da je 1998. za osobite zasluge u kulturi odlikovan državnim odličjem Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića, a 2013. dobitnik je Nagrade Grada Petrinje za životno djelo.

Ivica Golec umro je 13. kolovoza 2017. u Petrinji. Pokopan je na tamošnjem groblju sv. Benedikta, u srijedu 16. kolovoza. Uz obitelj od njega su se oprostili pjesmom i riječju članovi Slavulja, Matice hrvatske i Braće Hrvatskoga Zmaja te brojni prijatelji, suradnici, poštovatelji, Petrinjke i Petrinjci.

Vladimir Krpan

Izvor: Vijenac br. 613-614



Ogranci

Arhiva