Ogranak Matice hrvatske u Boki kotorskoj - najave

Predstavljanje časopisa DUBROVNIK br. 2-3/2018.

Petak, 12. listopada 2018. u 18:00 sati u Galeriji solidarnosti, palata Pima, Kotor.

slika

Ogranak Matice hrvatske u Boki kotorskoj
Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku 

pozivaju Vas na predstavljanje časopisa

DUBROVNIK  br. 2-3/2018. u povodu 2000. obljetnice smrti Pubilija Ovidija Nazona

Časopis će predstaviti:

Davor Mojaš
Jelena Obradović Mojaš
Slavica Stojan
Rina Kralj Brassard

Ogranak Matice hrvatske  u Dubrovniku predstavit će u Kotoru najnoviji svezak časopisa Dubrovnik 2-3/2018. s tematom posvećenim Publiju Ovidiju Nazonu odnosno 2000. godišnjici smrti ovog velikog rimskog pjesnika koji je u velikoj mjeri inspirirao hrvatsku književnost od njezinih humanističkih početaka do današnjeg dana.

Isto veče će  biti prezentirano nekoliko novih izdavačkih projekata, MH u Dubrovniku, kao i Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku.

Bit će to prilika prisjetiti se i nedavno preminuloga upravitelja Zavoda akademika Nenada Vekarića (1955-2018) koji je hrvatsku historiografiju obogatio serijom od 11 knjiga posvećenih dubrovačkoj vlasteli u kojima je prikazao dubrovačke vlasteoske rodove, ukazao na njihovo podrijetlo, kao i organizaciju aristokratske vlasti u Dubrovačkoj Republici.

Rina Kralj-Brassard znanstvena je suradnica u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku.Diplomirala je na Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu u Dubrovniku (1995), tada u sklopu Sveučilišta u Splitu. Doktorirala je na Poslijediplomskom doktorskom studiju “Povijest stanovništva” Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Dubrovniku s radom pod naslovom “Neželjeno majčinstvo, podržavljeno roditeljstvo: Napuštena djeca u Dubrovniku od XVII. do XIX. stoljeća (Povijesno-demografski i kulturno-antropološki pogledi)” (2012). Od 2011. radi u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku.

Sudjelovala je na međunarodnom skupu (Poreč, 2009) i sudjeluje u istraživačkim projektima Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku i Sveučilišta u Dubrovniku: Početak demografske tranzicije u Hrvatskoj (2007-2009), Kretanje kriminaliteta u Dubrovniku u 18. stoljeću (2009-), Depopulacija povijesne jezgre grada Dubrovnika (2010-) i Oporuke u Dubrovniku u 18. stoljeću (2012-).
Članica je Hrvatskog antropološkog društva i uredništva znanstvenih časopisa Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku i Dubrovnik Annals.
Glavni znanstveni interesi: marginalne skupine, karitativne institucije, povijest obitelji, stanovništvo Dubrovnika i Dubrovačke Republike.

Jelena Obradović Mojaš, urednica na Hrvatskom radiju za kulturne i naučne teme i stručna  saradnica na Odjelu za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku, na kolegijima kulturne povijesti i elektroničkih medija. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1989), a doktorirala 2012. na Poslijediplomskom doktorskom studiju Povijest stanovništva Sveučilišta u Zagrebu.
Učestvuje u istraživačkim projektima Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku: Početakdemografske tranzicije u Hrvatskoj (2007–2009), Kretanje kriminaliteta u Dubrovniku u 18. stoljeću(2009–) i Struktura stanovništva povijesne jezgre grada Dubrovnika (2010–). Publicističke radove objavljivala je u hrvatskim časopisima i zbornicima. Naučni radovi joj se temelje na istraživanju arhivskih izvora s područja istorije stanovništva, kulturne antropologije, istorije svakodnevice i folkloristike. Sekretar je dubrovačkog Ogranka Matice hrvatske.

Davor Mojaš, u kulturnoj slici grada Dubrovnika prisutan književnim, režiserskim i novinarskim radom.  Zbirkom pjesama Debilni mjesec (1977) službeno ulazi i u svijet književnosti. Objavljene su mu pjesme u zbirci Lausfarht, knjige proze: Miris velutaStanje luneKazalište Isprazni Trag miholjica. Dramske, prozne i publicističke tekstove objavljuje u hrvatskim književnim, pozorišnim i drugim časopisima te na Hrvatskom radiju. Sa Rudolfom Paterom koautor je grafičko-književne mape Buđenja gospođe Roze, urednik je monografije Studentskog teatra Lero Lerovnica i zbornika Lero u knjigu stavljen. Jedan je od osnivača Društva dubrovačkih pisaca i član redakcije revije Literat i časopisa Dubrovnik. Režiserski rad vezuje uglavnom uz Studentski teatar Lero u Dubrovniku, u kojemu je režirao 90-ak predstava i 30-ak autorskih projekata, nagrađivanih na hrvatskim i međunarodnim festivalima. Režirao je u HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci i u Kazalištu Marina Držića. Član je HDP-a, HDDU-a, i PEN-a. Na Radio Dubrovniku je komentator-mentor i urednik emisija iz kulture.

Slavica Stojan znanstvena savjetnica  i upraviteljica  Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Dubrovniku. Redovni sveučilišni profesor Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Dubrovniku. 
Diplomirala je u na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1974. godine. Magistrirala iz područja suvremene hrvatske književnosti 1978. u Interuniverzitetskom centru za postdiplomski studij u Dubrovniku. Doktorat iz područja filologije obranila 1991. godine u Zadru.  Objavila je više od stotinu znanstvenih i stručnih radova i petnaest knjiga. Istražuje stariju hrvatsku književnost i povijest svakodnevice usmjerivši se na komunikaciju fikcije i zbilje odnosno na interakciju književnog diskursa i mikropovijesti. Objavila je petnaest knjiga i stotinjak znanstvenih radova. Član je Društva hrvatskih književnika. Gostujući je profesor na više hrvatskih i inozemnih sveučilišta. Predsjednica je Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku.



Ogranci

Arhiva