Ogranak Matice hrvatske u Križevcima - izvješća

Dvije tribine „ZELENO, ŠTO VOLIM ZELENO”

U Mjesecu hrvatske knjige Ogranak Matice hrvatske u Križevcima i Visoko gospodarsko učilište organizirali su dvije tribinu pod motom „Zeleno, što volim zeleno”.

Na prvoj tribini pod nazivom „Gradska poljoprivreda – poljoprivreda budućnosti ili …?” govorio je prof. dr. sc. Ivica Kisić s Agronomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Moderatorica tribine bila je dr. sc. Marijana Ivanek-Martinčić, dekanica Visokoga gospodarskog učilišta u Križevcima.

Profesor. Kisić podsjetio je kako je prije 50-ak godina oko 60 posto ljudi živjelo u ruralnim sredinama, a 40 posto u gradskim. Prema nekim istraživanjima taj će se omjer do 2050. u potpunosti promijeniti te će 90 posto ljudi živjeti u urbanim sredinama, a samo 10 posto u ruralnim. Već danas EU potiče lokalni uzgoj, proizvodnju lokalne hrane, a u tim se oblicima poljoprivrede svakako može naći i gradska poljoprivreda.

Kisić je govorio o rastu popularnosti vrtova na gradskim površinama koji se mogu uzeti u zakup, podsjetivši da su, primjerice u Zagrebu, odavno postojale javne parcele koje su ljudi obrađivali i uzgajali povrće za svoje potrebe. Na nekim od tih površina danas su izgrađeni trgovački ili drugi centri, dok je na drugima uređena infrastruktura pa su ponuđene građanima kao legalan način gradske poljoprivrede. Također sve je više prisutan i uzgoj povrća na balkonima stanova.

Na kraju je predstavio oblike poljoprivrede u razvijenim i napučenim gradovima svijeta, u kojima se prakticiraju vertikalni vrtovi pa čak i vertikalne farme. U vertikalnim vrtovima uvjeti uzgoja strogo su kontrolirani, sve je računalno isprogramirano, a proizvodi se mogu uzgajati cijele godine, bez obzira na vremenske uvjete.

Na drugoj je tribini gostovao akademik Igor Anić sa Šumarskoga fakulteta u Zagrebu govoreći o temi „Što biste trebali znati o šumama, a nitko vam nije rekao”. Na početku se predsjednica Ogranka Matice hrvatske mr. sc. Renata Husinec osvrnula na pojam šume u književnosti pročitavši nekoliko rečenica i stihova poznatih stranih i hrvatskih pisaca.

U uvodnome je dijelu svojega izlaganja akademik Anić podsjetio da je upravo u Križevcima 1860. osnovano Kraljevsko gospodarsko i šumarsko učilište te je to grad u kojem je započela sustavna briga o hrvatskim šumama. Iznio je i obrazložio 25 činjenica o šumama: od njihove uloge u života planeta, globalnih problema koji pogađaju šume, do osobitosti i vrsta šuma u Hrvatskoj te gospodarenja i brige o njima koju provode hrvatski šumari.

Ustvrdio je da, iako je površina šuma u svijetu ugrožena te je u razdoblju 1990. – 2015. površina šuma u svijetu smanjena za 3,1 %, u Hrvatskoj deforestacije nema. U posljednjih 130 godina ukupna površina šuma u Hrvatskoj kontinuirano raste, a tome je tako jer se šumama gospodari potrajno (održivo). Istaknuo je kako hrvatskim šumama gospodare visokoobrazovani stručnjaci koji se od 1898. školuju na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a već se dva i pol stoljeća šumama održivo gospodari jer su naše prve šumarije ustrojene 1765.

Osvrnuo se i na aktualnu temu krčenja šuma. Godine 2011. u svjetskim šumama bilo je posječeno približno 3 milijarde m3 drvne tvari, od čega najviše u Indiji, Sjedinjenim Američkim Državama i Brazilu. Kao razlog takvome stanju navodi usporedbu: gdje ima šumarstva – ima i šuma, gdje nema šumarstva – šume se nekontrolirano sijeku i krče.

Tribina je izazvala veliko zanimanje Križevčana, šumara, agronoma, članova Ogranka Matice hrvatske i ostalih zainteresiranih građana.

(Martina Valec-Rebić)



Ogranci

Arhiva