Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu - izvješća

Program u povodu 510. obljetnice rođenja Marina Držića

U sklopu programa prikazan je dokumentarno-animirani film Držić scenaristice i urednice Ljubice Benović, nastao 2008. u produkciji Hrvatske radiotelevizije, a Lahorka Plejić Poje, pročelnica Odjela za književnost Središnjice Matice hrvatske i profesorica starije hrvatske književnosti na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, govorila je o tome kako bi danas i zašto trebalo čitati Držića.

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu, Odjela za književnost Središnjice Matice hrvatske i Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec 11. travnja u auli Gimnazije održan je program u povodu 510. obljetnice rođenja velikoga renesansnog književnika Marina Držića, koji je pratilo četiristotinjak učenika. Prisutne je uvodno pozdravila ravnateljica Gimnazije Tea Dragić Runjak zahvalivši profesoru Ivanu Pranjiću, predsjedniku Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu i glavnom tajniku Matice hrvatske Zorislavu Lukiću, naglasivši da ovakvim sadržajima Matica hrvatska oplemenjuje znanja učenika i potiče njihova postignuća. U sklopu programa prikazan je dokumentarno-animirani film Držić scenaristice i urednice Ljubice Benović, nastao 2008. u produkciji Hrvatske radiotelevizije, a Lahorka Plejić Poje, pročelnica Odjela za književnost Središnjice Matice hrvatske i profesorica starije hrvatske književnosti na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, govorila je o tome kako bi danas i zašto trebalo čitati Držića.


Sa svečanosti obilježavanja Držičeve obljetnice u auli čakovečke gimnazije

Obrazloživši poetiku njegovih djela i njihovu aktualnost u današnjem vremenu, prikazala je rukopise Držićevih djela naglasivši da većina njih nije tiskana do 19. stoljeća. Naglasila je da je za razumijevanje Držićevih djela važno poznavanje izvanknjiževnoga konteksta te načela po kojima su eruditne komedije u 16. stoljeću pisane; kompozicija se sastojala od prologa i pet činova, tema je ljubav s peripetijama, a dramske osobe tipizirane su ličnosti, dijelom preuzete iz antičke komedije – starac tvrdica, često zaljubljen u mladu ženu, sin rasipnik, sluga intrigant. Na primjeru Držićeve komedije Dundo Maroje objasnila je da su neki Držićevi koncepti poput opreke ljudi nazbilj i ljudi nahvao u uporabi i danas. Budući da većina Držićevih djela nije sačuvana u cijelosti, naglasila je da je u 19. stoljeću, kada se počela objavljivati starija hrvatska književnost, posebnu ulogu imala Matica hrvatska, objavivši 1844. ep Osman Ivana Gundulića. Matica je svoju afirmativnu ulogu nastavila i u današnje vrijeme pripremivši izdanja Držićevih djela u biblioteci Stoljeća hrvatske književnosti prema knjižicama koje je Držić objavio 1551, a koje su otkrivene tek oko 2000. Ljubica Benović kazala je da je tijekom dugogodišnjeg uređivanja ciklusa Pisci i djela na HRT-u zaključila da se nekada stekne dojam da je književnost u školi predmet muke, a zapravo je to blago koje samo pojedini profesori znaju prezentirati učenicima. U okvirima školskog programa HRT-a nastalo je mnogo materijala koji bi se mogli koristiti u nastavi, a jedan od takvih je i film Držić, kojim se nastojalo aktualizirati lik i djelo Marina Držića u povodu 500. obljetnice njegova rođenja, kazala je. Kratkim je uvodom prije prikazivanja pojasnila kako je nastajao film, naglasivši suradnju sa studentima zagrebačke Akademije likovne umjetnosti, koji su radili animirane dijelove filma. Uz animacije, koje prikazuju Držićev život i scene iz njegove komedije Dundo Maroje, film prati priču o Držićevu životu i dokumentarnim snimcima grada Dubrovnika, velikoga kulturnog središta u vremenu renesanse.

(Ida Hitrec)

Izvor: Vijenac br. 630



Ogranci

Arhiva