Knjige

Hrvatska ALEKSANDRIDA

Kasni odjek jednoga srednjovjekovnog romana

Priredili EDUARD HERCIGONJA i MARIJA-ANA DÜRRIGL


Među malobrojnim proznim djelima srednjovjekovne hrvatske književnosti svjetovna karaktera, književnom se vrijednošću, sadržajem, kasnijim utjecajem i recepcijom izdvaja Aleksandrida, hrvatska preradba djela o doživljajima Aleksandra Velikoga. Poetika i stil toga djela koje izvorno potječe iz helenističke tradicije, obilježeni su tipičnim značajkama srednjovjekovne dvorske literature i viteškoga romana, usmjerenih ponajprije na čitateljski užitak.

U Alek­sandridi  se spajaju roman, specifičan putopis, avanturistički roman, pisma, kronika, povijest, vizije, disputi, refleksije i sentencije, poučni elementi, fantastika i dr. Među temeljnim romanesknim osobinama zatječu se elemen­ti nevjerojatnoga, raznih pretjerivanja i naivnosti; važno je i prodiranje fikcionalnosti u pripovijedanje. Odana ljubav, nepokolebljive vrline, iznimne osobe (vojskovođe, kraljevi i carevi, čarobnjaci, proroci, filozofi, vitezovi…), pozornost na jezičnim ukrasima, čudesni događaji i nevjerojatni pothvati junaka. Hvali se vladar, ističu zasluge, opisuju vojni po­hodi, bitke, ali i gozbe, turniri… Prema mišljenju književnih stručnjaka, bila je Aleksandrida  u svoje doba  »najljepše pripovjedačko djelo kod južnih Slavena« (V, Štefanić).

Matičino izdanje Aleksandride  priređeno je prema tzv. »Derečkajevu rukopisu« s početka 17. stoljeća i predstavlja cjelovitu latiničnu transkripciju toga djela koje su za tisak priredili Eduard Hercigonja i Marija-Ana Dürrigl.

Biblioteka Hrvatska jezična baština. Novi niz, knj. 3, glavni urednik Luka Šeput, recenzenti Stjepan Damjanović i Vesna Badurina Stipčević, izvršna urednica Vesna Zednik, priprema Služba tehničke pripreme MH  (Neven Osojnik), tisak Zrinski (Čakovec). — Knjiga je opremljena bilješkama i komentarima uz tekst, tumačem imena i naziva, rječnikom i bibliografijom

Hrvatska ALEKSANDRIDA

PDF-ovi

Klikni za povratak