Izložba Anselma Tumpića u Galeriji Rigo, Novigrad, kolovoz 2003.

Intimnost profinjene ideje

Tu je negdje i locirana ova večernja izložba — tvrdi kustosica — a u uređenoj sobi uspijeva stanje iluzije jer mi živimo u stanju mijenjanja protoka. Njegova soba izmiče definiciji jer ne može biti spakirana u kutiju, a ne može biti ni stavljena na zid. Također ona konstatira da soba i jest i nije slika, da jest i nije instalacija

LIKOVNI GLOBUS

Dulčićeva retrospektiva

Irena Kraševac: Ivan Meštrović i Secesija Beč-München-Prag 1900–1910, Zagreb, 2003.

Ispravak netočnih navoda

Irena Kraševac prvi je istraživač ranoga Meštrovićeva opusa, koji rad temelji na vrlo iscrpnu istraživanju originalne građe iz Arhiva Secesije i Arhiva Akademije likovnih umjetnosti u Beču, te Centralnog instituta za povijest umjetnosti u Münchenu. Izučavanjem arhivske građe navedenih ustanova, autorica ispravlja netočne datacije koje se vežu uz rad Ivana Meštrovića i njegove prisutnosti u kontekstu bečke Secesije

VIII. trijenale hrvatskog kiparstva, Gliptoteka, Zagreb, 17. srpnja–30. rujna 2003.

Konstante i pomaci

Iako se većina radova može svrstati pod zajednički nazivnik »već viđenog«, ipak, takva generalna konstatacija ne može u potpunosti, i u današnje vrijeme, biti opravdana. Jer, ono što definira sadašnje stanje jest upravo sinteza stilova i medija te interpretacija tog omraženog pojma viđenog

Sjećanje: Darko Ćurdo

Dva lica neprilagođena umjetnika

Ćurdi nije bilo odbojno zamazati ruke grafičkom bojom, koja se teško skida, jednako kao što mu nije bilo teško skidati glumačku šminku nakon predstave. Znao je da se u svaki umjetnički medij mora uroniti do dna ako se želi biti iskren (prema sebi), i da se u prljanju fizičkoga tijela bojom krije nešto magijsko, ritualno, što nam omogućuje da snažnije, brže i koncentriranije uronimo u medij, da ozbiljnije shvatimo svoj talent i preuzmemo veću odgovornost za ono što radimo

1. međunarodni grafički bijenale, Split, srpanj 2003.

Između entuzijazma i poteškoća

Uistinu zastupam mišljenje da bi, pravim dogovorima i ozbiljnim namjerama, takva manifestacija mogla postati relevantnim događanjem takve vrste. Upisivanje Splita na planetarni zemljovid grafičke umjetnosti još ostaje tek namjera. Takve kvalifikative zasada bi trebalo izbjegavati jer zamućuju pogled na aktualno stanje i vrijednost bijenala čine upitnom. Treba otvoreno reći kako novoosnovani splitski bijenale ima probleme koje će u organizaciji sljedećih sesija trebati razriješiti. U suprotnom nepotrebno je govoriti o njegovu mogućem opstanku

3. hrvatski trijenale grafike, Dom HDLU-a: Kabinet grafike, Zagreb, lipanj–srpanj 2003.

Evolucija, promjena, raznolikost

Treći hrvatski trijenale grafike nedvojbeno otvara neka nova pitanja o našem likovnom okruženju i nužno se mora promatrati s više različitih stajališta da bi ga se moglo pravilno valorizirati. No, sasvim je jasno ostvarena osnovna zamisao predočavanja evolucije jednog medija, što i čini vrijednost ove izložbe