Broj 236, 20. ožujka 2003.
ISSN 1330-2787
Kontakt
likovnost
U povodu jednog individualnog slučaja
Stručnjaci za fraze, rutineri koji žive od slatkorječivosti, obećanja i vizija, zdušno pridonose apatiji spletenoj od retoričke i prividne brižnosti i neke lažne užurbanosti premda samo dovršavaju posao onih koji ovdje stalno objavljuju ratove, poduzimaju križarske pohode u ime prave i krive umjetnosti — svijet pun taštine koji nikada nije dosegnuo osnovicu ljudskoga i međuljudskoga uvažavanja. To je svijet koji uvijek drugomu jamu kopa, a kako sam u nju ne pada, kopanje nastavlja do iznemoglosti; do pravoga ponora u kojemu se gubi i najmanji zvuk ljudskoga glasa
Izložba Viktora Daldona, Galerija Matice hrvatske, Zagreb, veljača 2003.
Rijetko je koji mlađi slikar uspio ući u pikturalnu materiju do te mjere da je svaki potez kista, špahtla, dodani grumen boje, zasprejana površina ili izgužvani prebojani papir on sâm. Gotovo uvijek u tom prijelazu između slikara i onoga što slika postoji neka opna, distanca, odmjeravanje, čak kalkuliranje koliko i do koje mjere utisnuti emocija, duševnosti ili intelekta u sliku...
Nakon dugogodišnje obnove otvorena bečka Albertina
Klausu Albrechtu Schröderu nije bilo dovoljno otvoriti muzej svjetskoga glasa, utemeljen na zbirci koja obuhvaća preko milijun grafičkih listova i desetke tisuća crteža (osim Dürerovih, Leonardovih, Michelangelovih, Rafaelovih, Rubensovih i Rembrandtovih, još i stotine Kokoschkinih, Klimtovih, Schieleovih i Picassovih) — on je morao od velikoga načiniti ogromno, od sjajnoga blještavo
Hrvoje Mitrov, Hokus-pokus, slike 1996–2003
Ukupno gledajući, Hrvoje Mitrov u ovoj maloj retrospektivi drži vodu. Njegov je izraz jasan, ciklusi su na pojedinim razinama itekako vezani i upotrebljava iskustva iz umjetničke prošlosti kako bi pronašao put do zida izložbenoga prostora. Eksperimentira, ali u tradicionalnim okvirima. Kopira, ali je inventivan. Kombinira, ali ne pretjeruje. Stoga je njegova umjetnost zahvalna, a on se pokazao kao slikar čiji ćemo budući opus pratiti s velikom zainteresiranošću
Izložba Matka Vekića, Galerija umjetnina, Split, veljača 2003.
Medij kojim se slikar ovaj put poslužio ponešto je drukčiji od njegove uobičajene prakse. Naime, Vekić je upotrijebio pomični reklamni pano. Na strane pomične prizme panoa lijepi trake oslikanog platna i fotoprinta. Ideja je prezentacije potencirana. Neizbježnim postaje pitanje što nam to slikar prezentira?
Izložba Zoltana Novaka, Galerija Zona, Zagreb, veljača/ožujak 2003.
Crne siluete figura, uglavnom u položaju međusobnog napada (fizičkog, oružanog), prošarane su snažnim udarcima autorova kista, koji, dakako, još više pridonose dojmu nelagode i uznemirenosti viđenim. Tim postupkom slikar kao da postaje jedan od sudionika scene
Djelatnost Galerije Matice hrvatske, izložbe Zorana Pavelića i Kate Mijatović, Križevci, 2003.
U siječnju je otvorena intrigantna izložba Točka na kraju rečenice akademskog slikara Zorana Pavelića. Polazišnu ideju točke, i to ne bilo koje, nego one kojom se artikulira misao i naznačuje kraj, s mogućim implikacijama u otvorenom rasponu bivanja i djelovanja, umjetnik je razradio u site specific instalaciju. Dalje prezentiranje suvremenoga likovnog stvaralaštva nastavilo se izložbom Kate Mijatović. S obzirom na karakter predstavljenih radova, izložba je otvorila prostor nepreglednoga prostranstva nekog drugog i drukčijeg svijeta od onoga vidljivog
Izložba Osvit tehnologije, Arheološki muzej, Zagreb, do 31. ožujka 2003.
Egzaktnim primjerima, do kojih se došlo istražujući neke od suvremenih ostataka primitivnih kultura i arheološkim nalazima, prezentirani su najraniji čovjekovi koraci u svijet tehnologije, koji se nama danas mogu činiti smiješnima, ali koji su važna karika u lancu i koji su omogućili razvoj suvremene civilizacije. Posebna zanimljivost ove male i vrijedne izložbe njezin je virtualni dodatak, koji uz izloženi materijal pomaže boljoj vizualizaciji razvoja tehnologije o kojoj govori sama izložba
