Jelena Hekman

Zamjena teza ili…

Što smo htjeli saznati? Tko je i što je to AFCO, tko je stvarni investitor koji može i hoće kupiti zapravo cijeli grad, za što će mu taj grad služiti kad se već tako galantno razmeće brojkama od kojih nas samo zaboli glava, ili, kako je to još prošle godine sjajno izgovorio jedan od savjetnika gradske vlasti, nizozemski arhitekt (a to je očigledno malo tko želio razumjeti, iako je vjerojatno i on dobro i uredno plaćen za razliku od nas mnogih), da »povijesna jezgra i vrijednost traže zaštitu, jer novac može sve uništiti«

Goran Borčić

Kratka povijest splitske rive

O Splitu prije nastanka Dioklecijanove palače ne zna se gotovo ništa. Splitska luka uopće nije zabilježena na Peutingerovoj karti rađenoj u srednjem vijeku na temelju starije rimske karte s početka 1. st. poslije Krista. Na mjestu današnjeg Splita nema još Palače, već samo naselje Spalatum.

Izjave i mišljenja

Željko Rogošić

Slučaj AFCO ili Split u zoni sumraka

Politički kontekst američkih ulaganja u splitsku gradsku luku

Srđan Kovačić

Projekt gradska luka

Luke su izlozi gradova iz kojih iščitavamo njihovu prošlost, konzumiramo sadašnjost, a dužnost nam je osmisliti njihovu budućnost. Kako je luka dio grada gdje se dnevno vrlo intenzivno živi, ti prostori i sve ono što se u i na njima događa, pod budnom su paskom svih žitelja grada i ništa se u tim prostorima ne može dogoditi a da nije bučno prokomentirano, u pravilu izloženo svakojakoj kritici, a u Dalmaciji nerijetko i popraćeno sarkastičnim komentarima. Kada je Split u pitanju, to je uvijek podignuto najmanje na treću potenciju

Razgovor: Ivica Škarić, saborski zastupnik i bivši gradonačelnik Splita

Zašto Splitu uzor ne bi bila Nica ili Cannes?

Za vašega gradonačelničkog mandata predstavljen je projekt preuređenja splitske luke koji je ponudila tvrtka AFCO. Koje je za vas značenje tog projekta?

Slobodan Beroš

AFCO je prepoznao sve potencijale gradske luke

U ovom kratkom vremenu upoznavanja s projektom procjenjujem da je mišljenje javnosti i stajalište gradske uprave u načelu pozitivno prema predloženom prijedlogu AFCO-a, jer realizacija predloženoga sigurno znači bitan iskorak Splita i promjenu cjelokupne orijentacije gospodarstva

Robert Plejić

Amerike i amerikanade

U Splitu upravo završavamo prijedlog novog Generalnog urbanističkog plana u kojemu će biti analizirane strateške odrednice razvoja grada, s težištem na prepoznavanju uloge mediteranskog Splita u integriranom europskom prostoru i uloge Splita kao povijesnog centra regije s velikim turističkim potencijalima

Branko Poljanić

Američki program treba pozdraviti

Zahvaljujući Amerikancima, Grad je popisao svu imovinu na području zahvata, napravio njezinu procjenu, napisao ulazne urbanističke parametre za cijeli prostor te na kraju napravio i ekonomsku predanalizu na temelju prethodih analiza. Rezultati te predanalize vrlo su dobri i, kako kažu autori, država je ta koja od ovog projekta dobiva najviše i ona bi ga zapravo i trebala gurati. Realnost je, nažalost, posve drukčija

Zvonimir Puljić

Ispitajmo ozbiljnost inozemnog partnera

Projekt je u obuhvat uzeo gradsku luku, samo srce grada, o čemu Splićani ne mogu razmišljati bez afektivne impregnacije, usprkos tome što današnja namjena i stanje dijelova tog prostora zorno svjedoče o zapuštenosti ili čak zaboravu

Petar Krolo

Prijeti li Splitu »amerikanizacija«?

Nes(p)retna vizualizacija jedne davno izrečene želje o potrebi konačnog (ili drukčijeg) uređenja Gradske luke ponovno je podijelila splitsku javnost. Inače sama ideja nije sporna, o njoj se raspravlja već nekoliko desetljeća

Eduard Katačić

Splitska je luka najfrekventnija na Mediteranu

U gradskoj luci danas egzistiraju razne djelatnosti, koje ne pripadaju tom prostoru i inkompatibilne su s radnog, ekonomskog, ekološkog, urbanog i estetskog stanovišta. Od ukupno 101 634 m2 poslovnog prostora najzastupljenije su uredska djelatnost (18 014 m2) i prometna (7750 m2), a po broju zaposlenih na prvom je mjestu uredska djelatnost, zatim slijede trgovina, usluge, ugostiteljstvo, promet i međunarodno otpremništvo. Od ukupnog broja zaposlenih gotovo 90 posto ima radno vrijeme samo u jednoj smjeni

Gojko Berlengi

Split je grad javnog siromaštva

Split je grad javnog siromaštva i mora tražiti prilike. Nemilosrdni trendovi globalnog okruženja i stanje u kojem je Split danas čine da i odbijanje prilika vodi u neprilike. Uz nezanemarivanje drugih razvojnih sektora (npr. spomenutog tehnološkog), uz puno stručnog i poštenog pregovaranja s AFCO-ima, uz uvođenje sustava upravljanja razvojem grada i kvalitetnije zakone, uz poštivanje znanja kao temeljnog razvojnog resursa današnjice, uz više vladavine prava i manje nekompetentne politike, možda smo ipak na početku nove, bolje budućnosti grada

Božo Biškupić

Treba nam više pronicljivosti i vizionarstva

Konvencija Foruma hrvatske sloge

Nova šansa Splita

Ivo Šimunović

Grad za velike promjene

Prije pet godina uspostavio sam kontakt s grupom arhitekata našega podrijetla koji su htjeli studirati splitsku gradsku luku. Radili su i živjeli u Francuskoj. Gotovo u isto vrijeme povezao sam se s arhitektima iz Kanade, koji su također htjeli studirati gradsku luku. Jednima i drugima poslao sam sve materijale koje smo imali i razmišljanja koja su u nas bila poznata.

Sandi Vidulić

Mi smo AFCO, mi gradimo hangare!

Prema pouzdanim izvorima, nova gradska vlast nastoji pročešljati sve što je dosad potpisano i vidjeti mogu li se izvući bez da plaćaju odštetu AFCO-u, čiji predstavnici traže 2,5 milijuna dolara ukoliko se Grad povuče iz ovog »posla stoljeća«.

Jerko Rošin

Za slučaj AFCO kriva je politika

Svaki slučaj nastaje senzibiliziranjem javnosti, a poticaj zainteresiranošću struke. Između njih nalazi se politika, koristeći se jednima ili drugima onako kako u određenom trenutku njoj odgovara. Zbog toga se pod naslovom AFCO zapravo krije mnogo različitih tema, ali moja ograničenja svode me na raspravu isključivo o problemima priprema za investicije, urbanizam i arhitekturu. Čini mi se da je, u ovom trenutku, to i glavna tema mogućih rasprava.

Šverko & Šverko, arhitekti

Razvijajmo sklonost čuvanja a ne rušenja

Kao što slovo do slova nije literatura, tako ni kompleksnost planiranja i urbanog dizajna nisu definirani kućom do kuće: i jedno i drugo zahtijeva širu spoznajnu frontu uključujući i osobnu estetsku povijest, čija verifikacija prelazi okvire dnevnog čavrljanja.

Dinko Kovačić

O istome uvijek isto

Nikola Grabić

Zašto tako?

Ivo Babić

Split i Trogir nakon upisa u UNESCO-ov registar

Za minijaturni Trogir izrađuje se plan tek za zapadni rub grada bez plana cjeline povijesne jezgre. Za Split, pak, radi se plan tek za hotele u luci, i to bez novoga generalnog urbanističkog projekta. Riječ je očito o naštimavanjima prema partikluranim interesima koji dolaze izvan sustava, bez oslonca na postojeće i na tradiciju, izvan očiju javnosti. Istina, strani stručnjaci angažiraju se tek u pitanjima restauracije pojedinih umjetnina, dok su povijesne cjeline prepuštene programiranom kaosu

Vinko Penezić

Kaos u prostoru poput elementarne nepogode

Rješenja su već odavno zapisana u gradu samom, u jedinstvenoj poetici reda što osvaja neodoljivom zavodljivošću mjesta, samo ih treba znati i htjeti pročitati

Radovan Ivančević

Nesporazum u urbanom i globalnom mjerilu

Nekome, iz sredine ili zemalja gdje nema niti jednog grada uvrštenog na popis svjetske kulturne baštine UNESCO-a, kao da je stalo da se Split ispiše s tog popisa i uvrsti u nepreglednu listu bezimenih, beskarakternih, jednoobraznih gradova.

Krešimir Galović

Ma dajte, molim vas: Never more

U našem slučaju strani je ulagač pokazao, ne samo agresivnost, već krajnju bahatost i primitivizam stavom da se kapitalom može kupiti ama baš sve, pa čak izgraditi ljepši i stariji Split, no što je to tamo nekakva poluraspadnuta palača od prije Turaka.

Dražen Pejković

Snaga snova

Za zemlje srednje, zapadne i istočne Europe, Jadransko more postaje ponovno more u mirnom susjedstvu. Pravu istinu o gospodarskoj moći i razvojnim potencijalima Jadranskog mora svjedoče statistički pokazatelji Republike Hrvatske iz vremena kada je bila pomorska, brodograđevna, lučka i turistička regionalna sila

Don Ivan Grubišić

Lux mediterranea

Kao što su sunce i voda nezamjenjivi za sam opstanak života, tako bi oni na razini simbolike trebali postati izazov za umornu civilizaciju, vratiti je na nov način samim izvorima smisla

Duško Kečkemet

Koji su razlozi sumnje u budućnost Splitskog Miamija?

Dioklecijanova palača u Splitu ne predstavlja tek arheološke ruševine kakve nalazimo posvuda u svijetu, nego najveću i najreprezentativniju antičku građevinu sačuvanu u osnovnim elementima, jedinstven i prvorazredan spomenik arhitekture koji ne pripada samo nama, nego i cijelome kulturnom svijetu. Kada se u međuratnom razdoblju namjeravalo graditi Bansku palaču na položaju bivših lazareta i pazara, usprotivili su se i stručnjaci i građani toj velikoj gradnji, pa je Banovina podignuta daleko od Dioklecijanove palače i povijesnoga gradskog središta

Joško Belamarić

Dioklecijanova palača ne može biti predvorje hotelima

Valja imati na umu da je luka danas tako očuvana jer je urbanističko planiranje u zadnjih stotinjak godina sustavno izmještalo sve ono što je moglo remetiti njezinu idiličnu sliku: to znači da je svaki m2 splitske luke opterećen hipotekom posve devastiranog, a ne manje vrijednog okoliša na sjevernom obodu poluotoka, na ušću Jadra, u Kaštelanskom zaljevu...

Nenad Cambi

Da nije bilo splitske luke ne bi bilo ni Splita

Radoslav Tomić

I stranci imaju opasne namjere

U našoj naivnoj čežnji prema demokraciji gajili smo mnoštvo iluzija. Jedna od većih bila je slijepo povjerenje da će nas Europa integrirati i prihvatiti odmah, ovakve kakvi smo izašli iz Jugoslavije, socijalizma i rata. Istina je mnogo okrutnija: Europa o kojoj smo sanjali doći će neprimjetno...

Goran Borčić

Ne bi to više bio Split na koji smo navikli

Ostvarenjem ponuđeng projekta u gradskoj luci nastao bi sasvim drugi grad. Ne bi to više bio Split na koji smo navikli, koji smo gledali sa starih dopisnica ili onaj koji bismo mogli zamisliti u budućnosti. Zato valja voditi računa da grad ne izgubi fizionomiju i da se njegovi građani u njemu ne osjećaju kao stranci

Emilio Marin

Salonitanski spomenici na Prokurativama!?

Silvio Braica

Što će sve to nama?

Ulaganje u kulturu, splitske vizure, čistoću, dnevnu i noćnu zabavu, jazz i etno-festivale, etno i eko turizam u okolici grada i regiji, sve to mnogo više donosi od nalijevanja betona u nove mastodonte

Ante Rendić Miočević

Redizajniranje gradske jezgre mijenja identitet grada

Stjepan Lozo

Bajka o ružnoj žabi i princu

Ilustracije koje su prikazivale hrpe bezličnih hotela, bezidejno skinutih s bezličnih plaža npr. Floride, trivijalno poredanih uokolo splitske luke i potpuno, do neprepoznatljivosti, mijenjajući sliku Splita, probudile su nadu očajnika.

Goran Nikšić

Ishitreni projekt splitske luke

Euforija koja je Split zahvatila kada je gradska uprava obznanila »projekt AFCO« razumljiva je nakon desetljećâ apstinencije od bilo kakvih ozbiljnih razmišljanja o urbanističkom planiranju i općenito o razvoju, odnosno budućnosti grada koji se danas, nakon perioda burnog širenja (planske i »divlje« izgradnje), nalazi u dubokoj letargiji

Anatolij Kudrjavcev

Đir splitskom rivom

Petar Rossi

Splitski posao stoljeća?

Stoljeće ratova i demonskih ideologija ostavili su za sobom mnoge neriješene probleme. Kako u svijetu, tako i u gradu pod Marjanom... U takvim prilikama nove nade u bolje i perspektivnije splitsko sutra ponudili su nam Amerikanci (da ne kažem Danajci) višeslojnim projektom Gradska luka

Matko Trebotić

Odjednom, Splitom će poteći med i mlijeko...

Dražen Katunarić

Novi geto

Božo Majstorović

Projekt AFCO nije Bingo

Jasen Boko

Ostapi Benderi međunarodnog kapitala šetaju Splitom

Iz tiska

Bože V. Žigo

Đir po gradu

Čovjek i prostor, br. 9/10, 2000.

Novac može sve uništiti