Prijedlog perivojnog projekta za Novi Zagreb: Vrtovi naroda i Balthazar-grad
U pola stoljeća Zagreb je dobio samo dva nova gradska parka, Krešimirov i Park mladenaca (ako taj uopće možemo i zvati parkom!?) — najveći i najznačajniji — već je više od dva desetljeća (a približava se danas i trećem) samo na papiru. Što se čeka?
Weldenov gradski perivoj u Zadru
Perivoj je podignut u doba kad je Zadar bio grad tvrđava, a bio je to još daljnjih četrdeset godina, pa su građani nakon povečerja i zatvaranja gradskih vrata tople ljetne večeri mogli provoditi u perivoju, uživajući u povjetarcu s mora i prekrasnom pogledu s brežuljaka.
Zgrade glazbenih kazališta
Ekspresivne arhitektonske forme
Neupitno značenje kazališta za javni gradski prostor stvara paradoksalnu situaciju da jedna introvertna tipologija, čija je okrenutost unutrašnjosti diktirana funkcijom, proizvodi ekspresivne arhitektonske forme tipološke prepoznatljivosti i izrazite gradotvornosti
Arhitekt Radovan Miščević
Miščevićev projekt Osijek 2000 primjer je vrhunskoga promišljanja odnosa grada i rijeke, odnosno dileme grada na rijeci ili rijeke u gradu, što mu je priskrbilo priznanje Centra suvremene kulture u Barceloni
Izazovi prostora
Ujedinjeni narodi procjenjuju da će 2010. biti 500 milijunskih gradova, a 2025. čak 640. Trenutno je najmnogoljudniji svjetski grad, ako nepregledne konurbacije i nadalje možemo zvati tim imenom, aglomeracija japanske metropole Tokija s 29 milijuna stanovnika, drugi po redu je New York City s 20 milijuna, a ubrzano im se približavaju megalopolisi trećega svijeta, u kojima su rast i promjene najizrazitiji
ARHITEKTONSKI GLOBUS
Izložba Johna Soanea u Montrealu
Višegodišnju seriju od pet arhitektonskih izložbi, kojima se oslikava razvoj arhitekture u posljednja dva stoljeća, Kanadski arhitektonski centar (CCA) iz Montreala započeo je izložbom posvećenom Sir Johnu Soaneu (1753-1837)
U povodu stogodišnjice rođenja arhitekata Lavoslava Horvata, Jurja Neidhardta, Egona Steinmanna i Zvonimira Kavurića
Uklopljenost u kontekst, arhitektonska etika (malo ih danas razumije taj pojam) i humana gradnja prožeta s prirodom ključni su, čini se, pojmovi, koje su arhitekti o kojima je riječ, koliko god bili indoktrinirani Werkbundom i CIAM-om, vrlo rano bili shvatili.
Teorija i povijest arhitekture
Bruno Zevi, Znati gledati arhitekturu, Naklada Lukom, Zagreb, 2000.
Povijest arhitekture
Werner Müller i Gunther Vogel, Atlas arhitekture 2 — Povijest graditeljstva od romanike do sadašnjosti, Golden marketing i Institut građevinarstva Hrvatske, Zagreb, 2000.